Mnogo je onih koji su ovaj naslov unosili u Gugl pretragu, bilo dok su razmišljali o upisivanju turizmologije, tokom studiranja, pa čak i po dobijanju diplome i zvanja TURIZMOLOG.
Ljudi mi često postavljaju ovo pitanje, uključujući i moje učenike u školi, pa ću pokušati da u ovom tekstu to i objasnim, onako kako to ja vidim a vama ostavljam komentare koji se nalaze ispod pa dajte svoje mišljenje.
Prvo moram napomenuti da kod objašnjenja delatnosti turizmologa postoje dva pogleda koja se znatno razlikuju:
1) Šta turizmolozi treba da rade
2) Šta turizmolozi danas u praksi zaista rade
Za bolje razumevanje ovog teksta preporučujem da, ako već niste, obavezno pročitate i tekst tome šta je turizmologija, kao i tekst o isplativosti studiranja turizma.
Sve češće čujem komentare i želje da se delatnost turizmologa mora zaštiti promenama Zakona u turizmu, jer se u postojećem i ne pominje zanimanje turizmolog. Problem je previše turizmologa koji svake godine dolaze na tržište rada a premalo potencijalnih radnih mesta na kojima bi se oni uposlili.
Problem se produbljuje time što i na tom malom broju radnih mesta uglavnom ne rade turizmolozi već kadrovi koji imaju neka slična, turizmu komplementarna zvanja, a neretko i neki koji nemaju baš nikakve veze sa turizmom.
Ovaj problem nije aktuelan samo kod nas, sa time se susreću i druge zemlje, naročito one u razvoju.
Ko su turizmolozi i čime treba da se bave?
Najčešća zabluda kod nas je da su turizmolozi eksperti i stručnjaci za turizam, što je smešno. Teško da bilo ko, iako ima previše onih koji se tako predstavljaju, može biti stručnjak za turizam. Zašto? Setite se šta je turizam, koliko je sveobuhvatan, kompleksan i multidimenzionalan.
Turizam je upravljanje destinacijama, razvoj destinacija, promocija…; turizam je hotelijerstvo, restoraterstvo, i uopšte ugostiteljstvo; turizam je i kreiranje turističkih aranžmana, prodaja i promocija tih aranžmana i njihova realizacija; turizam je organizovanje događaja i manifestacija; turizam je ekonomski, prostorni i socio-kulturni fenomen i još mnogoooo toga.
Da li mislite da postoji neko ko može biti ekspert za sve ove oblasti? Naravno da ne.
Iako se na studijama turizmologije uči o svim pomenutim segmentima i još mnogim drugim, turizmolog nikako ne može biti ekspert za hotelijerstvo sa svega nekoliko semestra posvećenih ovoj temi. Za tako nešto potrebno je mnogo više teoretskog znanja a naročito praktičnog iskustva.
Zato i postoje posebni studijski programi za hotelijerstvo, restoraterstvo, menadžment u turizmu i sl..
I dok se sva ta zanimanja vežu za posledične funkcije turizma, turizmologija se bavi suštinom turizma – turističkim atrakcijama, resursima, destinacijama.
Turizmolozi su okrenuti upravljanju i razvijanju turističkih destinacija, prostorima u kojima se turizam manifestuje.
Nažalost, ovo ne shvata 99% studenata turizmologije i diplomiranih turizmologa. Oni uporno trče u turističke agencije i recepcije hotela iako za to nisu školovani, a zbog toga zanemaruju ono čime treba da se bave. Biti turistički vodič ili vlasnik agencije, F&B menadžer u hotelu ili etihadova stjuardesa zaista nema veze sa turizmologijom, pa ako želite da se tim poslovima bavite, nemojte upisivati turizmologiju već nešto gde se mnogo više pažnje posvećuje tim oblastima.
Sa druge strane, ako ste već na turizmologiji, nemojte patiti zbog toga što ne učite dovoljno o hotelijerstvu i agencijskom poslovanju. To nije ono što ste upisali. Sećam se da su gotovo sve moje kolege žalile zbog toga što nemamo praksu u turističkim agencijama, a učimo “glupu geomorfologiju i hidrologiju”.
Međutim, dobro poznavanje geologije, geomorfologije, klimatologije, hidrologije i sličnih nauka, veoma je bitno da bi turizmolog znao da dobro uradi turističku valorizaciju atrakcija u jednoj destinaciji. Valorizacija je osnova za uspešnu situacijsku analizu destinacije, koja je osnov za uspešnu promociju i prodaju destinacije, a od toga zavise sve agencije i hoteli (koji su samo posledica razvijenog turizma).
Da li shvatate povezanost? Turizmolozi se dakle bave suštinom turizma i turističkih kretanja, njihovim razvojem i kreiranjem, a ne posledicama i pratećim sadržajima.
Turizmologija je i u svetu prilična nepoznanica. Nastajanje ove naučne discipline je tek u začetku, pa je samim tim i zanimanje turizmologa nekako nejasno i maglovito. Jedan od najboljih opisa delatnosti turizmologa dato je u brazilskom Zakonu o turizmu, koji je izmenjen pre dve godine kada je ovaj delatnost turizmologa u ovoj zemlji postala zakonski priznata:
Mislim da je u ovom opisu sve rečeno. Ono što se možda svi sada pitate je, a šta konkretno mogu da radim, odnosno kako da platim račune od turizmologije?
Možda sam dosadan sa ovakvim odgovorima, ali MORATE UČITI VIŠE! Nova znanja, mnogo veća od samo onih koja dobijate na fakultetu, će vam doneti nove ideje.
Idealno bi bilo kada bi se zakonom uredilo da u turističkim organizacijama mora biti zaposleno minimum 50% turizmologa (ili nešto slično), kao i u ostalim ustanovama i javnim preduzećima koja se bave turizmom. Međutim, to se neće baš uskoro desiti i nemojte se tome nadati. Zato morate učiti i raditi na sebi kako biste sebi obezbedili posao.
Evo nekoliko ideja:
– Osnujte receptivnu agenciju u nekoj još uvek neaktiviranoj turističkoj destinaciji. Osmislite plan razvoja, kreirajte turističke proizvode i ponudite ih specifičnim tržištima. Ako uradite dobru valorizaciju, dobru SWOT analizu, imate znanja iz oblasti destinacijskog marketinga i brendinga, a možda i onlajn marketinga, imaćete velike šanse za uspešan projekat. Ako vam nešto od znanja nedostaje, naučite to.
– Osnujte udruženje za razvoj i promociju turizma u vašoj destinaciji. Organizujte male, a zatim i sve veće projekte za unepređenje i zaštitu životne sredine, očuvanje kulturne baštine, uređenje turističkih lokaliteta i sl. Pratite i konkurišite za projekte evropskih fondova u kojima gotovo uvek ima novca za ve namene. Tu ćete svakako uračunati vašu platu, a ona neće biti minimalac.
– Osnujte privatnu agenciju za izradu projekata, biznis planova i studija izvodljivosti u turizmu. To je jedna od delatnosti kojom se moja agencija bavi. Ako ne znate šta su studije izvodljivosti i kako se rade i kako se pišu projekti, naučite i to.
Ako i ne uspete sa ovim idejama, imaćete vredno iskustvo i nova znanja, dosta novih poslovnih kontakata i iz toga se neminovno stvaraju nove poslovne prilike. Znam iz ličnog iskustva.
Odaberite jednu oblast koja će biti vaše uže područje interesovanja i za koju ćete postati ekspert, na primer za održivi razvoj, ekoturizam, brendiranje destinacije, promociju destinacije, turističku valorizaciju i razvoj atrakcija, i sl.. Čitajte svakodnevno o izabranoj oblasti i pratite svetske trendove. Jedna od najperspektivnijih oblasti je svakako internet marketing u turizmu.
Delatnost i zvanje turizmologa mora biti priznato u zakonskim okvirima, ali je za tako nešto potrebno jasno izdvojiti šta tačno sve turizmolozi rade, kao što je to učinjeno u Brazilu i još nekim zemljama.
Na kraju, turizmolog je samo zvanje, koje ne znači previše, a naročito ne znači znanje. Kao što svi pravnici, inženjeri i doktori nemaju isti nivo znanja, tako i među turizmolozima ima onih koji znaju više i manje.
Po mojim standardima, ako ne znate ništa više od onog što ste naučili na fakultetu, makar imali i sve desetke, vi onda zapravo ne znate ništa, i nikada vam ne bih poverio upravljanje nekom destinacijom. Tačno, verovatno me to niko neće ni pitati, ali vi, ipak, razmislite dobro o tome…
Preporučujem vam da pročitate i tekst “Kako do posla u turizmu bez fakulteta i radnog iskustva”.
24 komentara
Upravo sam otkrila ovaj blog, dobra zapažanja i tekstovi. Po osnovnom obrazovanju sam turizmolog i to sam upisala zato što sam htela da se bavim razvojem turizma grada u kojem živim, no na fakultetu se zaista malo pažnje poklanjalo lokalnom razvoju i mogućnostima. Posle dosta truda i samoangažovanja konačno sam došla do toga da mogu da se bavim onim što sam želela. Sve je na pojedincu i ličnoj inicijativi, slažem se.
Baš tako Ivana, sve je na pojedincima. Fakultet je tu da pruži osnovna znanja i usmerenje, i da NAS NAUČI DA UČIMO i mislimo. Učenje se tu ne završava, naprotiv tek počinje i mora trajati tokom čitave karijere, jer turizam nije matematika, turizam je najpromenljivija delatnost na svetu, a promene se moraju pratiti, učiti i primenjivati.
Upravo tako, dobar tekst!
Poštovani,
Apsolutno sam zapanjena količinom neistine!
Moje akademsko zvanje i stručni radni staž mi dozvoljavaju da vas osporim.
Naime, tačno je da se treba usavršavati i raditi na sebi, ČOVEK SE UČI DOK JE ŽIV! No, niz drugih okolnosti koje bih nazvala REALNOST GEOPOLITIČKOG PROSTORA u kojem egzistiramo moje brojne kolege i ja, onemogućava nam da živimo dostojno a proporcionalno uloženom trudu. Te bih Vas zamolila da se ljudski izvinite, ne meni, nego njima!
Ukoliko bilo koga interesuje, biografija sličnih meni je nalik tumaranju kroz napušten rudnik, usred noći!
Apelovala bih na pametne mlade individue, da na pomisao o školovanju odaberu nuklearnu fiziku ili genetičke smerove medicine, ekologije i tome slično, jer će pre uspeti na takvim poljima istraživanja nego u sveri turizma!
Imamo mi potencijale za razvoj turizma ali naravno da će nerazumevanje za intelekt usled političkih inertnosti uzeti prioritet!
Srdačno,
Marijana Kerleta
dipl.geograf-turizmolog
Marijana,
baš takvo razmišljanje poput vašeg je „ubitačno“ i za Vas i za ostale turizmologe. Želeo bih da mi kažete koji deo teksta nije istinit? I zbog čega da se izvinim? To mi je čak i smešno :).
To što živimo na Balkanu nam je najbolji izgovor za sve, a u stvari to najmanje utiče na nas. Sami sebi kreiramo prilike, šanse i poslove, ako umemo. Oni koji ne umeju treba da shvate da ne znaju, da diploma predstavlja samo temelj, moraju videti šta ne znaju, biti realni prema sebi i naučiti to. Problem je što većina nakon fakulteta više ne želi da uči jer misle da su svojom diplomom zaslužili rajski tretman na ovom svetu: „završio sam fakultet, uradio sam što je bilo do mene, sada država treba da mi obezbedi posao“ – takvi će uvek biti bez posla i večito kivni na državu, sistem i ljude oko sebe.
Postoje mnoge stvari na koje mi kao pojedinci ne možemo uticati: loši fakulteti i loša znanja koja se na njima stiču bez prakse, loši zakoni, partijska i rođačka zapošljavanja, i još mnogo toga… Zato se treba okrenuti stvarima na koje možemo uticati: naši sopstveni potencijali, veštine i znanja. Treba raditi na sebi, ali ozbiljno: učiti 10 sati dnevno, juriti praksu (relevantnu sa zanimanjem), pratiti trendove i sticati konkretne veštine. Tako ćete imati posao u turizmu i uživati u njemu. Ja danas zarađujem veoma lepo od turizma, radim ono što volim i uživam u tome, a to nisam dobio ni diplomom turizmologa a ni nekim vezama, strankama i sl. Pre 4 god imao sam samo diplomu i bio sam kivan na sve i svakoga, a onda sam shvatio neke stvari, ove koje sam napisao iznad.
Mnogo je bitnije znanje, a ne zvanje!
Svako dobro
Pa kad dipl. „turiymolog“ izadje iz „svere“ gde profesori drze predavanja o „sengejskoj vizi“ mozda i shvati poentu teksta i sta je to tacno krenulo po zlu u svetu turizma u Srbiji!
Apsolutno se ne slazem. Prvi i osnovni problem je sto nam fakultet nije obezbedio adekvatno znanje, ucimo iz udzbenika iz ’68. a nikad necu zaboraviti recenicu u skripti „Marketinga u turizmu“ – 2012. se u svetu ocekuje preko … korisnika turistickih usluga, a 2013. godina je. Za veci deo predmeta knjiga ni ne postoji, seminarski radovi su svi kopirani, nastavni kadar je prezastareo… Prosli ste dobro samo ako ste sami obezbedili praksu i nastavili da ulazete u sebe.
Pozdrav svima!
Draga moja koleginice,
Ovo sto si ti napisala je realnost koju smo svi mi u borbi posle fakulteta osetili na svojoj koži. Neću pisati pojedinačne primere ima ih dosta. Naravno da sve zavisi od nas samih i time sam se uvek vodila i vodim još uvek. Ali, na žalost u zemlji u kojoj vas ne čuju jer niste mamina i tatina ćerka ili sin, niste politički obojeni, niste još svašta što nikada biti nećete, dodjete do toga da se borite i grcate da održite ono što ste pa skoro 20 godina unazad SAMI gradili… Dok NEKI koji pojma nemaju gde i zašto su na nekoj poziciji, zauzimaju i upropašćuju ono malo sto je ostalo u ovoj prelepoj zemlji.
Ljubim sve moje kolege i koleginice koje znaju o čemu pričamAli mi ne odustajemo, upravo mi koji smo SAMI oslonjeni na sebe i gradimo SAMI svoje karijere!
Nije tačno da od nas turizmologa zavisi nasa karijera jer je sistem u kome živimo loš, uključujući i Zakon o turizmu i podzakonske akte ali i postojeće Udruženje turizmologa Srbije koje se tako samo deklarativno naziva.Za početak osnujmo Asocijaciju turizmologa koji su diplomirali Turizmologiju u Beogradu, Novom Sadu i Nišu jer oni koji su upisali ovaj fakultet su svoj život posvetili turizmu bez ostatka i ne razmišljaju samo o profitu već posmatraju turizam i sa humanističke strane i sa mnogo više aspekata osim ekonomskog. U protivnom DOSTA OBMANE UKINITE TURIZMOLOGIJU I NEMOJMO I DALJE ŠKOLOVATI KADAR KOME NEMA BUDUĆNOSTI U STRUCI ZA KOJU SE OBRAZUJU!
Nego od koga zavisi ako ne od vas samih? Zašto mislite da su svi turizmolozi isti? Mene je iskreno nekada i sramota da pomenem to svoje zvanje kada znam ko ga sve ima…
Udruženje turizmologa Srbije već odavno ne postoji. Nova udruženja ne bi donela ništa značajno, jer ne postoje jake ličnosti koje bi to mogle da izguraju. Dobro znam da većina tih turizmologa koje ste naveli ne zna ni osnovnu definiciju turizma a kamo li nešto više. Turizmologija nije obmana, naprotiv, to je jedna fantastična naučna disciplina, a vi nažalost obmanjujete sebe i možda gubite dragoceno vreme čekajući da vam neka asocijacija ili neko „odozgo“ reši problem. Nemojte se zavaravati i okrenite se učenju konkretnih stvari, onih koje donose novac. Od humanizma se ne plaćaju računi. Samo diploma ne donosi posao, zaboravite na to.
Poštovana gospođo,
Podržavam Vaš stav i slažem se u potpunosti.
Pozdrav!
Malo se vredjamo, postovani kolega, a to nije dobro! Koliko turizmologa radi u struci? Napravimo istraživanje po ovom pitanju pa ćemo dobiti, sigurna sam, poražavajuće podatke da ih je vrlo malo čak i nas koji smo i zbog katastrofalnih privatizacija ostali bez posla posle višegodičnjeg rada u struci u normalnom poslovnom ambijentu i sistemu koji je i onako manjkav bio bolji nego sadašnji. Mi turizmolozi bi trebalo da se udružimo i pomažemo a ne da se pojedinci hvale kako su uspešni a ostali da sakriju diplome i radne knjižice i da se EDUKUJU do kraja života na nekim seminarima koji ne služe uvek svrsi već …
Pozdrav svim kolegama!
Izvinite na kritikama, ali su neophodne!
Ne znam čime sam Vas to uvredio…
Možda sam imao malo direktniji ton, kako bih Vas trgnuo i pokazao drugi ugao gledanja na stvari, ali Vi se uporno držite svoje priče, što će Vam, nažalost, mislim samo škoditi.
Za sebe smatram da sam uspešan u ovome što radim, ali i da sam tek na početku. Mislim da sam dobar primer kako se u turizmu samoedukacijom, i ogromnim radom i zalaganjem, bez veza, politike i rođaka, može kreirati lepa poslovna priča i uživati u poslu. Primera ima još, evo Ivana je u prvom komentaru napisala isto to. Ali ako je vaša strategija da čekate na promene i da posao dođe vama, to je samo vaš izbor, koji vam ja svakako ne preporučujem.
Radi se o mladim turizmolozima koji su sada u problemu iz razloga već navedenih. Pomozimo im na način koji sam predložila.
Pozdrav i puno sreće i uspeha svim turizmolozima!
Znanje može da usvoji svako ali sve dalje zavisi od ličnih sposobnosti. Sreća nije na odmet.
Da bi neko studirao turizam mora da ispunjava odredjene uslove. U uredjenoj drzavi gde su takvi i zakoni ne dolazi do ovakvih problema kao kod nas. Kada se znaju pravila igre, lako je učestvovati u njoj ako se ona poštuju. Sve je u ZAKONU i sprovodjenju istog.
Evo ovako: završila sam turizmologiju 2000.godine, radim kao turistički vodič, polagala sam za licencu, jer mi je to neophodno da me angažuju naše agencije, koje su organizatori putovanja, a vodim 99,9% putovanja po Evropi. Ne Srbiji…Ta licenca mi ne važi u inostranstvu, al je uslov da bih radila! Apsurd! Priznaju samo 2 ispita sa fakultata u trajanju 4 godine. Znači, ajmo Jovo-nanovo! Pre 4 godine pokušam da odem na razgovor u turističku organizaciju Novog Sada… da priupitam treba li nove radne snage, bla, bla… pitanje je bilo-u kojoj ste stranci? Ja nisam politički opredeljena, pa tako nisam ni mogla da primirišem TO N.Sada. Šta drugo, ostaje da i dalje vodim naše turiste po evropskim metropolama, udovoljavam njihovim (često) nerealnim zahtevima, gubim živce na kašnjenja, nepoštovanje mene na mom radnom mestu… Ko je kriv? Država – nema pravog, adekvatnog i realnog plana za razvoj brojnih mesta, gradova, lokaliteta… Mentalitet – balkanski…. Ja – a šta bi ja?
Odličan tekst, Milane.
Bilo bi zanimljivo diskutovati posebno o PROBLEMIMA turizmologije kod nas.
Ja bih dodao da su studijski programi turizmologije zastareli, jer, kao što si spomenuo, potrebno je mnogo da se uči van fakulteta da bi se obezbedio posao u struci. Diplomiranim turizmolozima su potrebna savremena znanja o internetu, brendiranju, upravljanju projektima itd. Godine provedene na fakultetu treba da imaju neku težinu i praktičnu primenu nakon toga.
Tačno je i da veliki broj turizmologa hrli u turističke agencije, hotele i avio sektor zbog nemogućnostu da rade ono za šta su se prvenstveno školovali. Tu treba dodati i politizaciju strukture zaposlenih, koja je vrlo izražena u javnom sektoru. Poseban problem je veliki broj studenata koji završavaju turizmologiju i turistička usmerenja uopšte, mnogo više nego što je našoj privredi potrebno. To sve dodatno otežava mogućnosti rada u struci.
Još nešto o čemu se ne priča mnogo a vrlo je važno kada govorimo o značaju i mogućnostima turizmologa kod nas.
Kočnica za razvoj turizmologije kod nas je dugi niz godina bila politika. Turizmolozi su žrtve sukoba interesa koji datira iz 80-tih godina prošlog veka. Ekonomski pristup, koji je forsiran na Ekonomskom fakultetu na čelu sa prof. Unkovićem omalovažavao je koncept turizmologije i značaj turizmologa, dok su na drugoj strani geografske struje forsirale programe turizmologije. Nažalost, te podele i danas postoje. To je jedan od razloga zašto zvanje turizmologa nikada nije došlo do tog ranga koji ima npr. u Brazilu.
Vrlo često ćete čuti od pristalica Unkovićeve struje da turizmologija ne postoji. A koncept turizmologije itekako postoji i prihvaćen je u svetu, samo ne postoji saglasnot oko naziva, jer je turizam multidisciplinaran, kao što si često u svojim tekstovima naglašavao.
Najbolji sinonim za turizmologiju na engleskom jeziku je „tourism studies“, dakle, studije turizma, tj. naučno proučavanje turizma (turizam + logos = turizmologija). Taj termin se na Zapadu koristi da označi sveukupnu naučnu misao o turizmu i naučno izučavanje istog, a turizmologija kod nas jeste nastala na bazi te iste ideje.
Odličan tekst!
U vezi konkursa za projekte kod evropskih fondova, dali možete dati neke web adrese?
Hvala Vam
Оно што је аутор хтео да каже је, заборавите на државу и законе, измислите своје радно место/позицију. Јер позиција туризмолога није дефинисана, нити ће бити. У преводу џаба се мучиш Дарко и студираш 750км далеко од куће нема посла у твојој сфери, не враћај се кући и не помишљај да ностификујеш диплому у Срб то је само трошак. Хвала.
Poštovani Milane,pre svega, moram da Vam se zahvalim, što se bavite problematikom funkcionisanja lokalnih turističkih organizacija. Čini se da ste, na žalost, jedan od retkih stručnjaka u ovoj oblasti koji se, makar na momenat osvrće i pridaje pažnju ovoj, za turizmologe bitnoj temi. Smatram da zvanje diplomirani turizmolog u ovoj zemlji ne znači ništa. Dokaz za to se upravo nalazi u lokalnim turističkim organizacijama. Dakle, bilo bi dobro, kada bi se na neki način moglo izvesti istraživanje, kojim bi se ustanovila stuktura zaposlenih u lokalnim tur. organizacijama, i naj taj način precizno utvrdi koji udeo u toj strukturi čine turizmolozi. Svi znamo da bi rezultati bili poražavajući, sa zaključkom da se turizmom mogu baviti ljudi najrazličitijih profila i stepena obrazovanja. Što samim tim dovodi u pitanje postojanje obrazovnih ustanova iz kojih, iz godine u godinu izlazi veliki broj dipl. turizmologa. Mnogi od njih, upisuju i završavaju fakultet sa ne baš jasnom slikom šta zapravo znači biti turizmolog, i sa gotovo nikakvom ambicijom da se usavršavaju i napreduju u toj oblasti. Sa druge strane, postoje ljudi koji završe turizmologiju upravo da bi se turizmom bavili, i da bi jednog dana mogli sebe nazvati stručnjakom u toj oblasti. Na žalost, većina njih, pa tako i ja, zaposlenje nadje u brojnim tur. agencijama, gde realno, i sami ste o tome govorili, nemaju mogucnosti da napreduju i usavrsavaju svoje znanje.A sa druge strane, u turističkim organizacijama gde bi po prirodi stvari trebalo da rade turizmolozi, uhlebljenje nalaze raznorazni ,,stučnjaci,,, koji tu dolaze na svima znan način. Konkretno, u mestu gde ja živim, a koje spada u turističko mesto druge kategorije, u lokalnoj turistučkoj organizaciji, ima 10ak zaposlenih, od toga ni jedan turizmolog. Po meni je to primer potpunog potcenjivanaj turizmologa kao profesije. Smatram da je upravo to tema o kojoj mora mnogo više da se govori, kako bi se podigla na višu nivo i samim tim možda stvorila mogućnost da se pomerimo sa ove mrtve tačke. Primetna je velika doza pomirljivosti sa činjenicom da u turističkim organizacijama radi samo političko-rodbinski kadar. Školski primer nepotizma.To je nekako postalo normalno. Zato molim i Vas Milane, da još više obaraćate pažnju na ovu temu. Bilo bi dobro, kada bi ste dali neki predlog, na koji način bi turizmolozi trebalo da se organizuju i pokušaju da zaštite svoju profesiju. Nisam primetila da je do sad postojala neka ozbiljnija inicijativa u tom pravcu.
Hvala puno Maja na lepim rečima i iscrpnom komentaru! Stanje u turističkim organizacijama je veoma loše, naročito na kadrovskom planu. Nažalost, mislim da se to neće promeniti, jer tako funkcioniše čitava država. Zato je moj predlog za turizmologe da uzmu sami stvari u svoje ruke. Svi znamo da turističke organizacije ne rade baš najbolje svoj posao (čast izuzecima), a to je šansa za ostale da preuzmu njihovu ulogu:
Napraviti dobar turistički portal lokalne destinacije, raditi na promociji i unapređenju destinacije, postaviti ponudu smeštaja i uzimati procenat od svake provizije preko sajta. To bi suštinski, u osnovi, bilo nešto poput privatne destinacijske menadžment kompanije, a može biti u formi agencije ili udruženja. Ovo, međutim, ne može da pokrene svako, zahteva veliko znanje, volju i upornost. Turizmolog koji ovo uspe da pokrene i učini održivim je za mene pravi turizmolog.
A sta ako neko razmislja o inostranstvu, da li vredi zavrsavati ovaj fakultet, da li je on priznat u inostranstvu?