Turizam i Putovanja
  • Home
  • Destinacije
    • Srbija
    • Grčka
    • Hrvatska
    • Crna Gora
    • Turska
    • Evropa
    • Daleke destinacije
  • Putopisi
  • Manifestacije
  • Gastronomija
  • Turizam
    • Turizmologija
    • Ugostiteljstvo
    • Turističke agencije
    • e-Turizam
    • Kutak za učenike
    • Edukacija i karijera
    • Vesti i dešavanja
    • Konkursi, propisi, dokumentacije
  • O portalu
  • Kontakt

Turizam i Putovanja

  • Home
  • Destinacije
    • Srbija
    • Grčka
    • Hrvatska
    • Crna Gora
    • Turska
    • Evropa
    • Daleke destinacije
  • Putopisi
  • Manifestacije
  • Gastronomija
  • Turizam
    • Turizmologija
    • Ugostiteljstvo
    • Turističke agencije
    • e-Turizam
    • Kutak za učenike
    • Edukacija i karijera
    • Vesti i dešavanja
    • Konkursi, propisi, dokumentacije
DestinacijeSrbija

EKSKLUZIVNO: otkriveni elementi strogo čuvanog turističkog kataloga istočne Srbije!

by TiP Tim 26. фебруара 2014.4. септембра 2017.

Odavno sam probio rok za pisanje ovog teksta. Trebalo je izdvojiti jedan ili svega nekoliko razloga zbog kojih vredi posetiti istočnu Srbiju. Ja to nisam umeo…

Teško je izdvojiti nekoliko stvari kada znaš koliko toga vredi obići, i koliki je greh neke „must see“ i „must do“ stavke izostaviti, a kojih je istočna Srbija prepuna, ali ih krije u svom tajnom katalogu. Ovaj katalog je izgleda stvarno strogo čuvana tajna, jer kada vam budem otkrio samo neke njegove elemente i vama će biti neshvatljivo zašto je Istočna Srbija i dalje turistički mistična i neotkrivena.

Da li ste znali da arheološki lokalitet Lepenski Vir predstavlja jednu od najranijih civilizacija Evrope i datira još iz 6.500 godina pre naše ere!? Možda vam to ne deluje naročito značajno, ali napomenuću da najstariji koreni Egipatske civilizacije potiču iz 4.400. godine pne! A da li ste znali da se kod sela Rudna Glava, kod Majdanpeka, nalazio prvi rudnik bakra u Evropi, a verovatno i svetu!

lepenski-vir

Lepenski Vir, foto: Milan Stojković

Da li ste znali da dubina Vrela Mlave, u Žagubici, još uvek nije ispitana? Ronioci su stigli najviše do dubine od 74 metara a dalje nisu mogli usled velikog uzlaznog strujanja vode. Samo Vrelo je idealno stanište pastrmkama u kojima možete uživati u okolnom restoranu. Nedaleko od ovog je i Krupajsko vrelo, podjednako veličanstven hidrološki fenomen.

Da li ste znali da sve ljubavne probleme možete rešiti u istočnoj Srbiji? Opustite se, svi magijski rituali su potpuno bezbedni. Obredi vlaške magije stari su nekoliko hiljada godina i pravo je kulturno blago što ih još uvek imamo!

vrelo mlave, žagubica

Vrelo Mlave, foto: Milan Stojković

Da li ste znali da negde u Homolju postoji vodopad Prskalo, koji je sam sebe izgradio? Naime, zbog velike količine kalcijum-karbonata u stenama Kučaja, ovdašnji tokovi talože i velike količine bigra. Prostije rečeno, vremenom, tokom vekova, taloženjem bigra, ovaj vodopad je bivao sve viši i viši, a njegova izgradnja traje i dalje. Količina vode kojom raspolaže nije velika, te mu odatle i potiče naziv. U istočnoj Srbiji podjednako su vredni divljenja i vodopadi Veliki Buk u okviru hidrokompleksa Lisine, Mokranjske stene kod Negotina, Vodopadi Blederije u Nacionalnom Parku Đerdap i ostali.

vodopad-blederije

Vodopad Blederije, foto: Milan Stojković

Da li ste znali da se na vlaškom „živeli“ kaže „sažuće“, pa se u nekim delovima istočne Srbije često i ovako nazdravlja? Da li ste znali da u istočnoj Srbiji ne žive samo Vlasi (kako se to često misli), već ljudi porelklom iz različitih krajeva Srbije i Balkana? Kulturni miks ovih krajeva je neponovljiv!

Da li ste znali da je Dunav na svom čitavom toku najdublji, najuži i najširi u Đerdapskoj klisuri? Đerdapska klisura je svojevrstan primer složene kompozitne klisure i predstavlja najmarkantniji deo Nacionalnog parka Đerdap. Da li ste znali da se u sklopu ovog Nacionalnog parka nalaze i spomenici kulture iz antičkog perioda, Trajanova tabla i utvrđenje Dijana, ali i srednjevekovne tvrđave od kojih svaka nosi svoje priče i ožiljke burnih istorijskih događaja: Golubac, Ram i Fetislam.

Da li ste znali koliko pećina ima u istočnoj Srbiji? Verujte mi, ne znam ni ja. Kraški reljef koji dominira uslovio je i pojavu raznovrsnih kako površinskih, tako i podzemnih geomorfoloških oblika pa pećine i jame ne manjkaju istočnoj Srbiji. Turistički su uređene Resavska, Lazareva, Rajkova, Bogovinska, ali još veću potencijalnu atraktivnost poseduju one još uvek neuređene, poput Vernjikice, za koju se smatra da je jedna od najlepših u Evropi.

rajkova pecina

Rajkova pećina, foto: Milan Stojković

Da li ste znali da u Boru možete popiti kafu na dubini od 400 metara ispod zemlje?

Da li ste znali da se sa Rtnja, kada je vedro vreme, može videti cela Srbija? Legende o ovoj planini su već dobro poznate svima, ali na Rtanj se treba popeti i tada ćete sami doživeti svoju legendu. A popnite se i na Stol, Veliki Krš, Malinik, Beljanicu, Miroč, nećete se pokajati.

Stolovi

Planina Stol, foto: Milan Stojković

Da li ste znali ko je rekao čuvenu rečenicu: „Glavu dajem, Krajinu ne dajem!“? U Negotinu možete posetiti muzej Hajduk Veljka Petrovića. Znate li šta su rukoveti? Ako ne znate posetite rodnu kuću Stevana Stojanovića Mokranjca dok ste u Negotinu.

Da li ste znali da kroz Istočnu Srbiju prolaze dva međunarodna biciklistička pravaca Evrope – Eurovelo 6 i Eurovelo 11? Da li je to slučajnost ili zbog toga što biciklisti mogu uživati u prelepim prirodnim pejzažima, zaključite sami.

Da li ste znali da u istočnoj Srbiji ne postoji McDonalds? Lokalna hrana ovde nema konkurenciju!

Da li znate šta su prerasti? Prerast je jedna od najređih i najmarkantnijih geomorfoloških pojava u reljefu. To su veliki kameni lukovi koji su zapravo ostaci nekadašnjih pećina, kao predstavnici poslednjeg stadijuma u morfološkoj evoluciji neke pećine. Prerasti su retke u svetu ali ne i u istočnoj Srbiji, i nigde ih nema na tako malom parčetu zemlje kao između Timoka, Mlave i Dunava. Sačekaće vas prerasti Vratne, Zamna, Šuplja stena, Samar, Osanička i još neke manje prerasti. Za prerasti su vezane i brojne legende ovog kraja, a i danas su to mesta na kojima se odvijaju magijski rituali vlaških vračara.

prerast Samar

Samar prerast, foto: Milan Stojković

Da li ste znali da se u istočnoj Srbiji i dalje poštuju obredni običaji stari i po nekoliko hiljada godina?

Da li ste znali da se najdublja veštačka rupa u Evropi nalazi u Boru? U pitanju je nekada aktivan površinski kop, dubok 490 metara. Iako se trenutno zatrpava jalovinom iz trenutno aktivnih kopova, taj proces će potrajati pa je za posetu ovoj izuzetnoj ambijentalnoj atrakciji izgrađen i adekvatan vidikovac.

Borski rudnik

Površinski kop u Boru, foto: Milan Stojković

Da li ste znali da se u istočnoj Srbiji ljudi još uvek svakodnevno druže i posećuju?

Da li ste znali da je istočna Srbija prostor nekadašnjeg aktivnog vulkanizma, što potvrđuju nekadašnje paleovulkanske kupe. Najistaknutija od svih je Tilva Njagra, koja se izdiže sa svojih 770 metara iznad Borskog jezera kreirajući najbolju pozadinu za vaše buduće fotografije. Još jedan produkt nekadašnjeg vulkanizma su i termomineralni izvori Brestovačke, Gamzigradske i naravno Sokobanje, a ne treba zaobići ni najnoviju Banju Ždrelo.

Tilva Njagra paleovulkanska kupa

Pogled na Tilva Njagru sa Borskog jezera, foto: Milan Stojković

Da li ste znali da je Rgotsko jezero nastalo u nekadašnjem rudniku kvarcnog peska? Zahvaljujući tome voda se brzo zagreva a jezero ima kolorit sličan nekim egzotičnim rajskim ostrvima. Da li ste znali da je na Borskom jezeru renoviran hotel „Jezero“ koji je sada najpopularnije mesto za venčanja u istočnoj Srbiji, a uslovi za organizaciju konferencija ili pripreme sportista su fenomenalni. Kupanje u jezeru ili običan vikend sa porodicom na Borskom jezeru je nešto što morate sebi dozvoliti!

Borsko jezero

Borsko jezero, foto: Milan Stojković

Da li ste znali da se u Brestovačkoj banji nalaze, kao nigde u Srbiji, jedno preko puta drugog,  zdanja dveju srpskih dinastija: Milošev konak (Obrenovići) i Knežev dvorac (Karađorđevići).

Milošev konak

Konak kneza Miloša, foto: Milan Stojković

Da li ste znali da je planina Ozren iznad Sokobanje bogata koncentracijom anjona, što posebno pogoduje plućnim bolesnicima. Ovi negativno naelektrisani joni „se hvataju“ za čestice prašine, vodene pare i polena i obaraju ih na zemlju, pa vazduh ostaje potpuno čist, zbog čega se naročito savetuje boravak na ovoj planini u proleće.

Da li ste znali da se na desetak kilometara od Zaječara nalazi Feliks Romulijana (Felix Romuliana), carska palata rimskog imperatora Gaja Valerija Galerija Maksimijana, podignuta u 3. i 4. veku naše ere, koja predstavlja jednu od najočuvanijih dvorskih građevina Rimskog carstva izvan Italije?

felix romuliana 5

Feliks Romulijana, foto: Milan Stojković

Da li ste znali da u istočnoj Srbiji postoje sela i zaseoci u kojima ne stanuju ljudi, već vino? Nezaobilazne su pimnice Negotinske krajine, u selima Rajac, Rogljevo, Tamnič, Smedovac ili Štubik.

rajac i rogljevo

Rajačke pivnice, foto: Milan Stojković

Da li ste znali da ljudi koji su u kolicima dolazili u Brestovačku banju, iz banje su odlazili vodeći kolo nakon mesec dana banjskog lečenja?

Da li ste znali da je Lazarev kanjon jedna od nekoliko geomagnetnih anomalija u svetu. U prevodu, to znači da kada se nađete na prostoru kanjona, kompas možete vratiti u ranac jer iglica totalno poludi. Kada jednom ugledate ovaj kanjon biće vam jasno da ovde ništa ne može biti normalno. To je jedan neponovljiv i čudesan svet, sačuvani ekosistem više od 25 miliona godina!

Pored toga što je sam Lazarev kanjon impozantan u svojim dimenzijama, to izgleda nije bilo dovoljno… Na ovom malom prostoru nalaze se još tri podjednako čudesna kanjona, samo nešto manjih dimenzija: kanjon Demižloka, kanjon Mikuljske reke i kanjon reke Vej. Ukombinujte to sa Zlotskim pećinama na ulazu u kanjon i planinom Malinik i masivom Kučaja, kao i sa prethodno navedenim stvarima i onda pokušajte naći neki turistički atraktivniji prostor u Srbiji…

lazarev-kanjon

Lazarev Kanjon – Milan Stojković

Ljubitelj sam kratkih, jasnih i konkretnih misli, ali neke stvari se jednostavno ne mogu ukalupiti u par rečenica, naročito ako o njima znaš mnogo i znaš koliko vrede. Ako sa auto puta, južno od Beograda, skrenete istočno i tu provedete bar nekoliko dana, nećete ni vi biti u stanju da sve ono što doživite smestite u priču od nekoliko minuta.

Znam da sam mnogo toga u tekstu izostavio, ali na vama je da to dopunite, da putovanjima otkrijete nešto što ni mi lokalci ne znamo, i da podelite to sa nama.

Da li ste znali da vas istočna Srbija nestrpljivo čeka?

Turistički katalog istočne Srbije je sada otkriven, iskoristite to!

Eurovelo 11Eurovelo 6Istočna SrbijaLepenski Virpaleovulkanske kupeprvi rudnik bakraTrajanova tablavlaška magijaVrela Mlave
0
FacebookTwitter
prethodni članak
Korzika – nebrušeni biser Mediterana
sledeći članak
Srbija vas zove!

Povezani tekstovi

Kladovo i Donji Milanovac – sjajna vikend avantura...

Vlaška magija, britanski druidi i turizam

83 komentara

Dragan 27. фебруара 2014. - 09:06

Poštovani,
Veoma lep prikaz. No samo ispravite tekst da se u Negotinu nalazi rodna kuća Hajduk Veljka. On je rodjen u selu Lenovac kod Zaječara, a Muzej Hajduk Veljka smešten je u Konaku kneza Todorče-ta, u Negotinu.
No, u Negotinu se nalazi rodna kuća Stevana Mokranjca, u kojoj je danas njegov „muzej“

Srdačan pozdrav

Reply
Milan Stojković 27. фебруара 2014. - 09:42

Hvala na ukazanom propustu! Uzsled zanosa u pisanju dešavaju se takve stvari :).

Reply
Миодраг Новаковић 27. фебруара 2014. - 11:12

Веома исцрпно, маркетиншко-туристички…али и топло !!
Скоро све сте обухватили, што је најважније, те скоро све што је валоризовано, и од ПРИРОДНИХ ( Богом даних )мотива….и повећа група АНТРОПОГЕНИХ !?
Али, просто је несхватљиво да Манастире и Цркве нигде не спомињете…..као и то да сте пропустили навести најзначајније две Пећине, Церемошњу и Равнаштарку !??

Простор је из бајке…људи….храна, пиће….но, све је пропало и запуштено….а о туристичкој презентацији да и не говоримо !? Ту и тамо, у понеком медију, штампаном или електронском може се нешто чути….али као да то долази из свемира, као да то није ту, ту крај нас !!!

Најсрдачнији поздрав !!!

Reply
Sloba 27. фебруара 2014. - 17:17

Lepo samo vodopad Bledarija nije u sklopu Nacionalnog parka Djerdap!

Reply
Stef 27. фебруара 2014. - 17:37

Samo da ispravim sto se tice vrela Mlave, ronjeno je do 84m, a licno do 32m

Reply
Jovan 27. фебруара 2014. - 19:08

Divan tekst!
Bilo bi lepo pomenuti Stevana Mokranjca,Staru planinu i velicanstveni Babin Zub,kao i planinu Deli Jovan(pripada Karpatima),na kojoj se nalazio rudnik zlata,i to je jedna od retkih planina na svetu gde zlato jos uvek postoji,a ne dozvoljavaju da se kopa i uzima deo prirode! U citavoj istocnoj Srbiji potpuno je normalno oko sela videti srne,lisice,divlje zeceve i ostalu divljac,poljoprivreda i stocarstvo su prilicno razvijeni. Ljudi i zivotinje su se potpuno uklopili i ne smetaju jedni drugima. Savrsena ravnoteza.
Jos samo da napomenem da su ljudi izuzetno tolerantni,i da na tom podrucju zive srbi,rumuni,bugari,makedonci,vlasi,romi i da svi savrseno funkcionisu!
O hrani da ne govorim!
Pozdrav

Reply
Valentina 27. фебруара 2014. - 20:14

Odlicno napisano samo bih dodala da se carska palata Felix romuliana nalazi pod zastitom UNESC-a kao svetska kulturna bastina. Dodala bih da u Zajecaru postoji Radul begov konak sa svojom stalnom postavkom kao i muzej sa svojim fenomenalnim postavkama i artifaktima sa Felix romuliane. Stara tvrdjava na Kraljevici ( brdo u samom gradu ), spomenik glumcu Zoranu Radmilovicu koji je rodjen u Zajecaru i jos puno stvari za videti ,posetiti…
Pozdrav

Reply
Vlada 27. фебруара 2014. - 20:50

Dali ste znali da je turisticka organizacija grada Zajcara poslala na hiljade kataloga sirom sveta raznim turistickim agencijama .

Reply
Сима 27. фебруара 2014. - 21:49

Лепо речено али треба још штошта додати.Да се не заборви да је практично на улазу у Источну Србију,сада већ у целом свету познат и признат – ВИМИНАЦИЈУМ,само 30-так км даље је српско море – СРЕБРНО ЈЕЗЕРО,а тек СТАРА ПЛАНИНА о којој је готово све речено,…

Reply
Dejan Stojkovic 27. фебруара 2014. - 22:27

Imao sam priliku da posetim 80% gore navedenih lokacija. Imao sam tu sreću, zato što sam rodom iz Majdanpeka. To što mnogi za te lokacije i običaje ne znaju, krive su lokalne samouprave i turističke organizacije. Inače, što se tiče teksta, sve pohvale.

Reply
Jasmina 28. фебруара 2014. - 09:36

Apsolutno se sa Vama slazem po pitanju neangazmana lokalnih uprava i turistickih organizacija gradova Istocne Srbije u turistickoj prezentaciji iste

Reply
Kole Timočki 20. јануара 2015. - 22:31

Potpuno se slažem sa Dejanom. Čak i kada organizujemo neke posete naših prijatelja i saradnika sa drugih teritorija, nemamo podršku lokalnih vlasti.

Reply
Marija 27. фебруара 2014. - 22:28

Prelepo!

Reply
Boba Vox 27. фебруара 2014. - 23:13

Lep tekst! Dodao bih u poslednjih 10-ak godina najatraktivnije i najmladje arheolosko nalaziste Belovode kod Petrovca na Mlavi gde je, potvrdjeno na Oxfordu i Londonu, pocetak metalurgije u svetu… Naselje vincanske kulture, 5400 pre Hrista, koje se u to vreme prostiralo na povrsini od 80 ha

Reply
Danijela 27. фебруара 2014. - 23:15

Da li ste znali da se u blizini Negotina nalazi jedna od 4 carskih palata koje se nalaze van Rima i da je u njoj pronadjen vredan zlatan nakit.
Da se u porti crkve Sv. Trojice jos uvek nalazi deo utvrdjenja Baba Finka iz doba Hajduk Veljka Petrovica koji je sahranjen pokraj oltara male crkve u Negotinu, za cijom je pevnicom na Liturgiji pevao Stevan Mokranjac….
Da li ste znali da se u narodu prepricava legenda da je pokraj manastira Koroglas, koji je udaljen par kilometara od Negotin sahranjen Kraljevic Marko…..Bogata istorija …a tako daleka od glavnih drumova …U svakom slucaju dobro nam dosli , ceka vas odlican sir, vlaske palacinke, zrelo vino!

Reply
Nenad Radenkovic 28. фебруара 2014. - 02:26

Hvala vam na ovako lepo i u kratkim crtama predstavljenoj istočnoj Srbiji. Čast mi je i privilegija što živim po meni u najlepšem delu Srbije-istočnoj Srbiji, okolina Golupca.Rekreativno se bavim planinarenjem , i Đerdapsku klisuru i veliki deo istočne Srbije sam prešao uzduž i popreko. Dodao bih kanjon Brnjičke reke za koji osim lokalnog stanovništva i malog broja planinara retko ko zna.Tokom cele dožine kanjona 13-14 km. priroda je nedirnuta ,veličanstvena u svoj svojoj lepoti a poseban ukras kanjona i Brnjičke reke je vodopad visok oko 6 m.Samo se u ovom delu Srbije pravi kuvani sir od ovčjeg i kravljeg mleka jedinstvenog i neponovljivog ukusa koji bi mogao postati brend ovog kraja pa i cele Srbije.

Reply
Stevica 28. фебруара 2014. - 06:23

Dali posedujete neke fotografije Kanjona Brnjicke Reke ,koje bi ste podlili sa nama ,na ovom mestu ili nekom drugom nije vazno.Ja licno Vam se unapred zahvaljujem.

Reply
Nenad Radenkovic 2. марта 2014. - 21:12

Kako da ne veoma rado.Nas nekoliko članova planinarskog kluba BPK-Golubac se amaterski bavi fotografijom. Imamo veliki broj fotografija i video zapisa Brnjičke reke i cele Đerdapske klisure. Stjimo vam na usluzi.Recite kako da vam dostavimo foto i video materijal. Veliki pozdrav

Reply
Vladimir 28. фебруара 2014. - 12:42

Miroč, Veliki Mali Štrbac, Buronov ponor, Nemački ponor, Alibeg, Ploče, vidikovci, Gradašnica reka, pećina Gradašnica, Tonijeva pećina,
lepenski vir, Trajanova tabla
Mosna –
Golubinjska reka – pećina Šupljajka itd.
Veliki krš – GORNJANI
Borski Stol
VERNJIKICA (7 puta), Vodena pećina,
LAZAREV KANJON+ Kovej + MIkuljski kanjon
RTANJ – 7 puta sa jednim spavanjem na vrhu
PEČURA – izvor Crnog Timoka Krivi vir
Manastir Krepičevac Radovanska reka
BOGOVINSKA pećina, Devojačka pećina
Vratna, Vratnjanske prerasti
PRERASTi kod MAJDANPEKA, u kanjonu Perasti kod Bora
Osanica Kasonje prerast
MANASTIRI: GORNJA, TRSKA CRKVA, KREPIČEVAC, ISPONICA BLAGOVEŠTENJE

I JOŠ MNOGO TOGA PO ISTOČNOJ SRBIJI KOJOJ SE UVEK VRAĆAM

Reply
Milos 2. марта 2014. - 10:13

Da li je moguce dobiti GPS kordinate za vodopad Blederije i Prskalo kao i za kameni most? Da ih lakse nadjem na mapi i obidjem Hvala

Reply
Snezana Lepovic 28. новембра 2016. - 16:09

Vodopad Bledarija se najlakse nalazi tako sto ce te otici u varosicu Brza Palanka… on je par km odatle prema selu Reka… Ja sam iz Brze Palanke rodom… Moji roditelji jos zive tamo… Ima prelep motel Saran kom je vlasnik moj rodjak… Pa eto… pozovite se na mene…

Reply
Slavica Đorđević 2. марта 2014. - 13:35

Drago mi je da ste prikazali deo prelepe Istočne Srbije…
Sve te lepe stvari ne smeju ostati sakrivene… Pridružite se nama planinarima i videćete da nema kraja u otkrivanju tajni Istiočne Srbije…
Pogledajte: “Razglednicu Negotinske krajine“ i “Razglednicu Istočne Srbije“. Lepo je, da Negotinsku krajinu, a i šire, upoznajemo na jedan drugi način osim kroz veštice, vampire, ubi…., jer ona nije to.
Srdačan pozdrav. Slavica
ps. Otkrili smo još jednu prerast u kanjonu…

Reply
Nenad Radenkovic 2. марта 2014. - 21:27

Kako da ne.Veoma rado.Nas par fotografa amatera iz planinarskog kluba BPK-Golubac posedujemo veliki broj fotografija i video zapisa
Brnjičke reke i cele Đerdapske klisure. Uradili smo i kratak fil o spustu niz Brnjičku reku.Recite kako da vam pošaljem foto i video materijal Mnogo toga možete videti na mojoj fsb strani i stranici kluba BPK Golubac Srdačan pozdrav

Reply
Ljuba 3. марта 2014. - 08:50

Bravo!

Reply
Gordana 3. марта 2014. - 14:19

Odusevljena sam i tekstom i fotografijama. Neka od ovih mesta sam vec posetila a utisci su jaki i posle vise godina. Zlotske pocine kao i Resavska su predivne,Vratna i da ne nabrajam.
Šteta je što nasi ljudi vise vole da idu u soping u inostranstvo a svoju zemlju nedovoljno poznaju. Uz veliko hvala ya ovaj tekst da napomenem da na ovom podrucju koje ste opisali postoji i veliki broj manastira koji svedoce o nasoj kulturi. Veliki poydrav, bravo i hvala!

Reply
Благоје Спасковски примио борског туризмолога Милана Стојковића | Колектив | Лист Рударско-топионичарског басена Бор 3. марта 2014. - 15:31

[…] и путовања“ објавио текст под називом „ЕКСКЛУЗИВНО: откривени елементи строго чуваног турист…“ који је наишао на велику читаност и изазвао […]

Reply
Vladeta, 1930 6. марта 2014. - 12:58

Sveukupno – zadivljujuce! Poreklom sam iz tog kraja (selo Vitance kod Despotovca)ali puno toga nisam znao. Vredi sloziti, korigovati, dopuniti i strucno prezentovati.Turizam to trazi, vapi..

Reply
Vladeta, 1930 12. марта 2014. - 23:15

Lepo, korisno, mnogo toga novo i za mene, koji imam dosta veze sa tim krajem.

Reply
Dusica 23. марта 2014. - 00:48

Lepo, ali ima jos puno toga .Taj Hajduk Veljko koji se nalazi u knjizi 100 znamenitih Srba i njegovo rodno selo Lenovac u njemu skoro da nema nikakvog obelezja o slavnom junaku.Postoji neki uzasan spomenik u koga mi je mucno da pogledam Ali, planina Tupiznica je prelepa na njenim proplancima je Hajduk Veljo ucio jahanje i junastvo. Prepuna je kraskih oblika reljefa koje niko nije ni otkrio ni izucavao.Iznad lenovca nalae se Lenovacke glave – koje nacnici Rudarsko geoloskog fakulteta iz Beograda godinama izucavaju, jer se tamo tacno vide slojevI postanka zemlje , o tome niko ne pise , niko ne obraca paznju. U podnozju Tupiznice nalazi se prelepo vrelo – izvor koji da je na nekom drugom mestu , bio bi pretvoren u atrakciju , a tamo je ogradjen i cak ni mi mestani ne mozemo da pridjemo – uzeta je voda za zajecarski vodovod.O najverovatnije rimskom gradu , latinskom groblju nema svrhe pricati.Moj otac tvrdi da su se tu nekad videle vodovodne cevi , a to sve vekovima unistava vreme i CUVENE DIVLJE SVINJE , tako mi brinemo o onome sto nam je podarila priroda i istorija .Govorim samo o jednom malom mestu u toj Istovnoj srbiji , koje odlicno poznajem .O rudnom bogastvu u tom mestu , necu da govorim ,rudnik lignita i kamenog uglja koji su potojali pre drugog svetskog rata , koje su komunisti zatvorili na ime odmazde , ni danas ne rade.Prosle godine u eri velikih istrazivanja zlata , kopaci su dolazili i tamo u Lenovac i tacno su znali koje mesto da traze , sto naravno upucuje na zakljucak da postoje i nalazista zlata .Toliko o rodnom mestu Hajduk Veljka .

Reply
zvonce 28. маја 2014. - 07:57

Da li ste znali da je Lazareva pecina najduza pecina u Srbiji. Ukupna izmerena duzina je preko 12 kilometara. Tu spadaju veliki broj dvorana, kanala i ogromnih hodnika.

Reply
radmila 19. августа 2014. - 21:25

Zaista,prelepo navedene prirodne lepote istocne Srbije.I komentari su vrlo kultirno sa dopunama ispisani bez osecaja uvrede kada neki podatak nije nije bas tacan.
Ono sto je bitno- prirodne lepote postoje kao i rudno bogatstvo,ali nazalost,taj deo Srbije nikada,ni pod jednom vlascu nije nista ili malo uradjeno da bi se to bogatstvo koristilo ili da bi se stanovnistvo zaposlilo pa je iz svakog domacinstva mladez otisla put zapadne Evrope.
Istocna Srbija je lepa samo joj se valja posvetiti.
Naravno u njoj zive srbi,vlasi i svi koji su se doseljavali u harmoniji sto je zadivljunuce.Vrlo tolerantni ljudi.
Sto se crkava i manastora tice svojevremeno sam citala,da je to oblast sa najvise takvih obkekata.

Reply
Slavica Đorđević 23. августа 2014. - 19:41

Živim u Istočnoj Srbiji i ponekad kažem da je to najlepši deo Srbije a i Šire.Na vrlo malom prostoru Imamo još mnogo neistraženih stvari. Istočnom Srbijom išli su putevi neolita, rimski putevi, turske kaldrme, putevi vina,biciklističkei pešačke evropske staze…
Ako mogu da vam pomognem pogledajte moju Razglednicu Negotinske krajine, Razglednicu Istočne Srbije, a i još mnogo interesantnih stvari i dopunite vaš zapis na inter. ukucajte samoSlavica Đorđević Negotin.
VRLO STE LEPO PREDSTAVILI ISTOČNU SRBIJU ONA TO ZASLUŽUJE, A NE DA JE MNOGI ZAOBILAZE I TO DELIMIČNO ZAHVALJUJUĆI MEMEDOVIĆEVIM EMISIJAMA O VAMPIRIMA I SL… MEĐUTIM TU SU PLANINARI KOJI I DALJE ISTRAŽUJU SVAKI KUTAK…
POZDRAV.

Reply
Milan Stojković 23. августа 2014. - 22:14

Hvala Slavice 🙂

Reply
travelina 10. октобра 2014. - 21:18

Divno napisano, pojedine fotografije su me ostavile bez daha.
Neka od ovih mesta sam vec obisla – vrelo Mlave, Lepenski vir, Golubac, Rtanj… a sad shvatam da je vreme za planiranje nove ture 🙂

Reply
Snezana Jovanović 20. децембра 2014. - 12:39

Da li ste znali da u Velikom Gradištu, Golupcu, Kladovu, Kučevu, Boru, Negotinu… postoje potpuno opremljene radionice starih zanata (tkanja, grnčarije, zlatoveza, putovanja, pletenja…) koje su spremne za prijem gostiju? Vrhunski majstori starih zanata mogu posetiocima demonstrirati izradu tradicionalnih rukotvorina, ispričati njihov istorijat, omogućiti edukaciju, ili kupovinu suvenira.

Reply
dragan 21. јануара 2015. - 16:34

Draga Snezana, dajte molim Vas neke kontakte iz V.Gradista i/ili Golupca tih starih zanatlija, rado bih neke obisao, hvala unapred,

Pozdrav!

Reply
slavisa 16. јануара 2015. - 18:50

Lep tekst i odlicna promocija Istocne krajine.Mozete dodati i Dubasnicu koja je na domak Borskog jezera.U njenim krosnjama nalazi se gradjevina gde su boravili najcuvanije licnosti bivseg i sadasnjeg rezima.Malo njih je videlo to zdanje za koje se tvrdi da je veoma lepo.Do danasnjih dana nikom nije dozvoljeno da udje u posed i zabelezi sve cari tog objekta.Mnogo godina kada je neko boravio u njemu put ka Dubasnici je jakim policijskim snagama obezbedjivan i nije bilo prolaza.
Uz Vas naslov otkriven katalog strogo cuvana tajna Istocne Srbije i ovo bi bilo dobro posetiti.

Reply
tijaana 18. јануара 2015. - 23:56

Kako je moguce da ste prevideli CRNI VRH, jednu od prelepih zimskih destinacija, opremljunu ski liftom i malim motelom,…ako vec niste-ovi zimski dani su pravo vreme da iste posetite 🙂 pozz,

Reply
Milan Stojković 19. јануара 2015. - 00:10

Tijana, očigledno je da Crni Vrh imate u lepim sećanjima ali da ga niste skoro posetili :). Ove zime gotovo da nije bilo dovoljno snega na planini za skijanje… Nije moguće sve staviti u tekst, uvek će se naći još nešto što treba dodati, jer takva je Istočna Srbija, ali sam zato komentare ostavio vama, da dopunite ovaj katalog i svi zajedno pokažemo šta sve krije ovaj deo zemlje.

Reply
Marko 18. јануара 2015. - 23:57

Kladovo niste ni pomenuli, ostaci Trajanovog mosta, Trajanovog puta, Trajanova tabla, Fetislam, Dijana, HE „Đerdap 1″…

Reply
Milan Stojković 19. јануара 2015. - 00:10

Pročitajte tekst malo bolje… 🙂

Reply
Marko 19. јануара 2015. - 14:10

Hm… pročitao sam ga barem 10 puta i moram priznati, pogrešio sam. Pominju se Dijana, Fetislam i Trajanova tabla, u jednoj rečenici. Tako da ću biti slobodan da dodam još ponešto. Da li znate da je HE „Đerdap 1“ jedna od najvećih hidroelektrana u svetu? Da li znate da je car Trajan skrenuo tok Dunava da bi mogao da sagradi svoj čuveni Trajanov most? Jeste li čuli za „ada kale“, i po čemu je to potopljeno ostrvo poznato? Jeste li ikada čuli za Kladovski kavijar, i zašto ga više nema? Tekst je svakako sjajan, ovo je samo moj mali skromni doprinos.
Hvala i pozdrav!

Reply
Milica 19. августа 2019. - 23:34

Kladovo je lepo opisano u drugom tekstu.

Reply
misa nislija 19. јануара 2015. - 00:13

prelepo

Reply
dejan 19. јануара 2015. - 07:04

Zaboravili ste da kazete pecina ceremosnja jedna od najlepsih u srbiji a takodje sredjena

Reply
Pesak 19. јануара 2015. - 08:38

Deliblatska peščara! Najveća Evropska kontinentalna peščara površine 350 km2. Biljni svet odlikuje 1000 biljnih vrsta koje grade: peščarske, stepske, šumske, močvarne i vodene zajednice. Vikend naselje u Pesku (kako ga zovemo) ima nekoliko naselja egzotičnih naziva „Dolina snova“, „Zvezdana noć“, „Rana zora“, „Vidikovac“. Svako naselje opravdava svoje ime.

Reply
Ana 19. јануара 2015. - 08:46

Prelep tekst i prelepa Srbija. Dosta tih destinacija sam što poslovno, što privatno obišla. Mogu reći da koliko god sa se lokalne samouprave trude da dovedu posetioce i goste, a trude se, to nije moguće bez dobrih saobraćajnica. Putevi su nam toliko loši da nekih od tih sela, mesta i prirodnih lepota ne može da se ni automobilom a ne kombijem ili autobusom. Tako da je promocija nije samo na lokalnom stanovništvu i upravi već bi i država trebala da uradi svoj deo posla. Hvala Milanu na tekstu, otvorio mi je vrata novih putovanja.

Reply
Maleni 19. јануара 2015. - 18:24

Svaka cast! Jako lepo sazeto, odlican izbor fotografija. Imao sam srece da dobar deo ovoga obidjem i vidim, al cini mi se da sam nedovoljno vremena proveo na tim mestima pa mi se trazi opet 🙂
Evo jos malo najlepseg dela istocne Srbije.Pozdrav!
https://www.facebook.com/pages/Djerdapsko-jezero-Djerdap-lake-/214168401942064

Reply
Davor 19. јануара 2015. - 23:47

Evidentirana kulturna dobra sa potopljenim lokalitetima

* Livadice, (antičko utvrđenje)
* Brnjica, (rimski pregradni kastrum)
* Cezava, (rimski kastrum)
* Cezava, (srednjevekovna nekropola)
* Saldum, (rimsko i ranovizantijsko utvrđenje)
* Zidinac, (kasnoantički speculum)
* Kozica, (praistorijska naselja)
* Bosman, (ranovizantijsko utvrđenje)
* Gospodjin Vir, (antičko i srednjevekovno nalazište)
* Manastir – Gospođin Vir, (praistorijsko, antičko i srednjevekovno nalazište)
* Padina, (naselje mezolita i starijeg neolita)
*Pesaca, (praistorijsko naselje, antičko utvrđenje i srednjevekovna nekropola)
* Stubica, (naselje starijeg neolita)
* Velike Livadice, (praistorijsko, antičko i srednjevekovno naselje)
* Male Livadice, (naselje starijeg gvozdenog doba i antička osmatracnica)
* Klisura, (naselje bronzanog doba)
* Lepenski Vir, (rimska kula)
* Lepenski Vir, (praistorijska potkapina)
* Katarinine Livade, (naselje bronzanog doba)
* Boljetin, (rimski i ranovizantijski logor)
* Boljetin, (srednjevekovno naselje i nekropola)
* Vlasac, (mezolitsko naselje)
* Ravna, (rimsko i ranovizantijsko utvrđenje)
* Ravna, (srednjevekovno naselje i nekropola)
* Ribnica, (praistorijsko i antičko nalazište, srednjevekovno naselje i nekropola)
* Donji Milanovac – Veliki Gradac, (rimsko i ranovizantijsko utvrđenje)
* Mrfaja, (kompleks praistorijskih nalazišta na potezu Porečke reke)
* Porečka Reka, (sabirni centar za snabdevanje rimskih trupa u Đerdapu)
* Porečka Reka, (srednjevekovno naselje i nekropola)
* Malo i Veliko Golubinje, (praistorijsko, rimskovizantijsko nalazište)
* Pećka Bara, (praistorijsko, antičko i srednjevekovno nalazište)
* Hajdučka Vodenica, (praistorijska nekroplola)
* Hajdučka Vodenica, (praistorijsko naselje)
* Hajdučka Vodenica, (kasnoantičko i ranovizantijsko utvrđenje)
* Hajdučka Vodenica, (srednjevekovno naselje i nekropola)
* Barace kod Trajanove Table, (praistorijsko i antičko naselje)
* Tekija, (rimsko utvrđenje – Transdierna)
* Sip, (kasnoantičko utvrđenje)
* Kosovica, (rimski most)
* Rimski Put kroz Đerdapsku klisuru.
Dali ste znali?

Reply
VELIMIR VLADIĆ 10. маја 2015. - 14:39

BRAVO DAVORE STO SI IZNEO NA VIDELO KOJE JE KULTURNO-ISTORIJSKE SPOMENIKE I VREDNOSTI POTOPILA ĐERDAPSKA AKUMULACIJA (ŠTO ŠIRA JAVNOST NEZNA), A GOSPODA IZ HE “ĐERDAPA“ I NACIONALNOG PARKA SE NISU SETILA NI DA OBELEŽE TA MESTA SA KRAĆIM OBJAŠNJENJIMA, A HOĆEMO TURIZAM U OVOM KRAJU!? MNOGI LOKALITETI SU MOGLI DA BUDU SPASENI ILI DA SU URAĐENE REPLIKE, ZBOG ATRAKTIVNOSTI I NJIHOVOG ISTORIJSKOG ZNAČAJA, JER SU NA PUTU RIMSKIH CAREVA-“VIA DANUBIUS“. MNOGO TOGA I DANAS MOŽE DA SE URADI, PREDLAGAO SAM ZAVODU ZA ZAŠTITU KULTURNIH VREDNOSTI, KOJI JE IZVODIO ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA DA URADI REPLIKU ILI MAKETE STARE RIMSKE TALIATE (Donjeg Milanovca), KOJU JE IZGRADIO CAR TIBERIJE 34-36.g.n.e. A BILA JE NAJVEĆI RIMSKI VOJNI LOGOR (I PREFEKTURA), POSLE VIMINACIJUMA NA PUTU OD BEOGRADA KA DAKIJI. A OVAJ KRAJ SE PRAZNI, NAROD SE ISELJAVA JER NEMA EGZISTENCIJE, JER NAM JE HE“ĐERDAP“ SVE UZEO, ČAK I DUŠE.
kOLIKA JE NAŠA NEBRIGA GOVORI I DA JE SVETSKI POZNAT LEPENSKI VIR DO PRE 2-3 GODINE BIO VIŠE OD 40 GODINA U ŠUPI POKRIVEN SALONITOM.
POZDRAV , UZ IZVINJENJE, MOŽDA SAM BIO MALO OPŠIRNIJI-VELIMIR

Reply
maca 21. јануара 2015. - 17:44

Savrseno! Pravo bogatstvo kog naša država na žalost još nije svesna. Nisu krive lokalne samouprave koje su siromasne, narocito u tom delu države. Ni turističke organizacije koje se večito guraju u zapećak. Država mora da učini sve da ove destinacije budu dostupne turistima kao i Turistička organizacija Srbije za koju još uvek postoje samo Kopaonik, Zlatibor i Beograd. Emirati od pustinje i veštačkih tvorevina prave senzaciju a nama je bog dao sve, prirodna bogatstva, vredne i dobre ljude… i pamet…samo pogrešno rasporedjenu.
Pozdrav iz Banata

Reply
PARAS 22. јануара 2015. - 22:04

—KOJA JE BUDALA, ČUVALA OVAKVE LEPOTE—

Reply
Lazar Stanojević 8. фебруара 2015. - 13:04

Поздрављам сваки покушај да првенствено наш народ схвати шта имамо, а онда да и свету покажемо и ко смо и где смо. Нажалост, из бројних сусрета са странцима, више пута сам се уверио да међу њима има оних који о Србији знају мало али често и више од нас самих. И само неки ентузијаста се лати оваквог једног посла да сакупи, обједини и прикаже једно лепо лице Србије.

Поред многих других, непоменутих лепих и занимљивих места, мислим да би ваљало додати и информацију о водопаду на само пар километара иза Соко бање – Рипаљки.

Ради се о једном веома лепом локалитету до којег води леп асфалтни пут, а постоји и ресторан изнад самог водопада тако да је место лако доступно читавој породици и није потребна никаква специјална опрема – само лепо расположење и добра воља, а природа и лепота тог места довољна су награда и успомена за трајно сећање.

Reply
Mia 8. фебруара 2015. - 13:10

Predivan tekst! 🙂
Ja, na sreću često imam prilike da posećuje istočni deo Srbije, pa su mi mnoge od ovih lokaliteta poznati, ali za neke nisam ni ja znala. Dodala bih još da treba posetiti i:
– Srebrno jezero koje je zaista srebrnkasto naročito u poslepodnevnim časovima kada je sunce nisko
– Reku Pek i netaknutu prirodu oko nje
– Sedite na klupu keja u mestu Veliko Gradište i gledajte kako sunce zalazi iza obronaka Karpata. Ništa lepše nećete videti!
– Idite u pešačku turu po Homoljskim planinama. Dobra oprema za pešačenje i osmeh na lice i to je sve što vam je potrebno.
– Posetite manastir Nimnik. Tamo se čuda dešavaju! 🙂

Reply
andja simovic 11. фебруара 2015. - 11:03

Sta mislite o ideji da se citava ta oblast, na neki nacin, konzervira: zastiti od zagadjivanja; ocisti od, vec nanetog, tehnoloskog djubreta ove beskrupulozne civilizacije; vrati na tradicionalne standarde zivljenja i obnovi stare zanate i pripremi se za prijem gostiju i posebno osmisli i razvije nacine lecenja duse coveka obolelog od civilizacijskih tekovina, dece i starih itsl. … ?
Ako bi se napravio dobar predlog tzv. project, mozda bi stranci ukapirali da je to mesto OAZA ZIVOTA u ovoj staroj, otupeloj i olinjaloj Evropi …

Reply
Miliana 16. фебруара 2015. - 23:07

Treba organizovati turistické túre IZ Beograda
Steta je ovo sve ne videti.

Reply
Tanja Kragujevic 21. фебруара 2015. - 12:57

Predivan tekst, impresivni snimci. Znanje i energija odruzeni pred lepotom neotkrivenog. Hvala sto ste nam odskrinuli sveta koji je nas, a kojeg treba da upozna i ostatak vaskolikog sveta.
Srdacno, Tanja

Reply
milan 26. фебруара 2015. - 23:10

Mia, nešto si pobrkala. Nikako Sunce ne može da zađe za Karpate jer su Karpati na istoku.
BtW odličan članak, sve čestitke autoru. Polovinu ovoga sam posetio a i drugu polovinu ću nadalje.

Reply
Dusan 3. марта 2015. - 14:59

Lepo ali gde je ovde Senenetsko jezero sa plutajucim ostrvima i dubinom koju ni Zak Kusto nije mogao da izmeri a ima vasar koji se odrzava svake godine. prijatan dan.

Reply
slobodanvaljevic 8. марта 2015. - 13:25

dali znte da donji milanovac na. sadašnjoj lokaciji,nekada je bio rimsko utvrdjenje ,za vreme,turske najezde iseljava se četrnajst km uzvodno,na ostrvo poreč,koje je bilo povezano kamenim zidom,po oslobodjenju srbije,od turaka sedam km od ostrva poreč,knjaz miloš dao je da se izgradi prvo planski gradič,1874godine ,karakteristično je klimatski imao je posle hvara najviše sunčanih dana u godini,danas se nalazi sedam km nizvono ,na nekadašnjoj ,prvobitnoj rimskoj lokacij zvanoj koltuk,sadašnji donji milanovac,za vreme ex jugoslabvije,bio je jedan od naj atraktivnijh ugosti.destinacija,sa hotelom lepenski vir,prozvan je gradom ruža ,u kome su održane igre beź granica,a i danas je,prelepa turist.destinacija,koja je od beograda udaljena,magistralnim putm 189km,okružen je izuzetno bogatim lovištima,krupne i sitne divljači,nekolko glečerskih jezera,lokalitetom lepenskim virom vrdi ga posetiti

Reply
Sasa Spasic 9. марта 2015. - 00:02

Pecina Vernjikica, iznad Lazareve pecine, kraj Zlota, jeste jedna od najlepsih. Posetio sam je pre 4 godine. Isli smo u obilazak iz vrlo glupog razloga, da ne duzim. Pecina je uredjena, kada su u pitanju staze. One jos uvek postoje. Neko je odneo kompletne kablove za rasvetu i demontirao manju trafo stanicu na polovini pesacke staze do pecine. Inace obilazak Lazareve pecine je nekada podrazumevao i obilazak Vernjikice. Pecina je prekopana, verovatno, u potrazi, ko zna za cim, a iz pecine, verovali ili ne,jos uvek nisu uklonjeni svi elementi scenografije za nekakav film koji je tamo sniman. Inace je, tada, pecinski nakit bio nedirnut. jedino je izlaz iz pecine nebezbedan, morate se vratiti nazad ka ulazu, jer se zarusio kamen, sipar, preko izlaza. Mislim da je Vernjikica po lepoti daleko iznad Lazareve, sigurno u rangu Resavske, iakoje kraca. Toliko o Vernjikici. Na polovini puta je neka da uredjeni vidikovac, izuzetno mesto. Vredi svaki sekund tamo proveden. Jedino se treba paziti zmija.

Reply
Silvio 16. марта 2015. - 23:54

Da li neko zna razlog Zbog cega su za vreme komunizma pa cak i devedesetih u podruciju Tresta u opstini Petrovac Na Mlavi iznad manastira Vitovnica bile table sa na kojima je pisalo da je strogo zabranjen pristup strancima i zabrana fotografisanja i snimanja. Isti slucaj i na potezu iza Manastira Gornjak.

Reply
B72 4. маја 2015. - 21:20

Timocka Krajna je zaboravljena od nase drzave . Ovde je priroda bogom dana ,o istorjiskim znamenitostima je uzaludno trositi reci. Kad bi Borski rudnik radeo samo za Timocku Krajnu sigurno da bi se ovde bolje zivelo, jer zlato i bakar iz naseg rudnika gradi Beograd a ovde nista ne ostaje.

Reply
ANALIZA: Dobre i loše strane kampanje #MojaSrbija 18. јуна 2015. - 20:28

[…] uopšte inforimisani o atrakcijama koje mogu posetiti u nekim delovima Srbije, što je potvrdio i tekst koji sam napisao o Istočnoj Srbiji a koji je postao najčitaniji i najšerovaniji tekst na ovom […]

Reply
Dejan 22. јула 2015. - 08:38

Sve je ovo lepo nego vise podseca na turisticki katalog Negotinske krajine, a ne istocne Srbije. Nisam zlonameran, ali izostaviti najvisu planinu Srbije i njene lepote…

Reply
Mian 23. јула 2015. - 17:23

Odličan tekst, ali koliko sam primetio nisu pomenute pećine u okolini Kučeva. Dve su uređene i imaju turističke objekte gde održavaju razne manifestacije kulturno umetničkog karaktera. U pitanju su pećine Ceremošnja i Ravništarka kao i Dubočka pećina u blizini sela Duboka. Takođe, nisu spomenuti Homoljski Motivi, manifestacija na kojoj se svake godine okupljaju KUDovi iz cele srbije a sve u cilju očuvanja tradicionalnih igara i plesova, organizuju izložbe, koncerti, predstavlja proces ispiranja zlata na starinski način i još mnogo toga.
U svakom slučaju, lepo napisano.

Reply
ZokiAnt 1. септембра 2015. - 13:44

Mali odgovor na Dušanov komentar i ispravka imena jezera
Plutajuća ostrva Semeteškog jezera

Ispod planine Kopaonik, nekih petnaestak kilometara od Raške, u selu Semeteš nalazi se neobično Semeteško jezero, dugačko osamdesetak metara, a obraslo ševarom. Njegova zelena voda stalno treperi, u jezero se ulivaju podzemne vode, a meštani tvrde da je ovo jezero veoma misteriozno i da je bezdno.
Meštanin Milomir Košanin kaže da jezero u sredini ima oblik levka, te da su mnogi ronioci dolazili da istraže dubinu, ali se nisu usudili da zarone dublje od desetak metara, jer bi osetili jaka strujanja koja bi ih vukla u dubinu. Starci ovog kraja ispredaju legende da su se nekada na ovom jezeru okupljale vile, a da se noću ponekad čuje glas neke vodene nemani od koga se slučajnim prolaznicima ledi krv u žilama.
Nažalost, turizmolozi nisu uspeli da ovo jezero, mistično i prelepo, predstave turistima i povežu ga sa ponudom Kopaonika, makar u letnjem periodu.
Prema narodnoj priči, neki pop je želeo da obavi vršidbu na dan Svetog Ćirila pa su ga meštani upozorili da tada ne treba raditi. On je započeo posao, a zemlja se otvorila, progutala njega i konje i iskuljala je voda koja i danas treperi.
Posebno čudo ovog jezera su ploveća ostrva koja pomera vetar, pa svaki posetilac koji zgazi na ostrvce može njime i da se provoza jezerom što je jedinstvena pojava na Balkanu.
Osim avanturista, jezero privlači i strastvene ribolovce, jer je bogato šaranom i babuškom.
Izvor: RTV

Reply
Sasa 5. септембра 2015. - 20:50

Postovani,

prelepo napisano nemam reci. ali evo i malo jugo-istocna Srbija ima banju Vranjska banja koja ima najtopliju vodu u Evropi sa svojih 127c ima i jedan neaktivan vulkan iznad Vranja koji na vrhu ima jezero koje nikad nije ispitano i njegova sirina je oko 5m znate sa Poljanicu iznad Vranja najveca povrasina koja ima najvise sela ja mislim u Svetu oko 140 sela i proteze se od Vranja ka Leskovcu pa sve do Kosovsku Kamenicu. Arhieolosko nalaziste Kale koje potice od Aleksandra Makedonskog u koje se sumnja da je on tu ziveo ali radovi su zapoceti pa su opet zatrpali sve zato sto drzava nema para da finansira. Jel znate sad kad su pravili auto put Vranje Bujanovac u selu Neradovac odmah pored Vranja pronadjene figure koje poticu pre 2.500 godina. Manastir Prohor Pcinjski koji je sagradjen u 11Veku… Postoji Crkva ispod Vranja koja je sagradjena u 17veku gde je cuvao jedan otac i sanja danasnjeg Vojnika i naslikao ga ta slika ili ikona jos postoji sa sadasnjim oznakama ssss…. i jos puno toga nemogu sve napisati, ova Srbija nasa je najlepsa zemlja na svetu i svi mi treba to da postujemo i cuvamo ovo nase blago… pozdrav

Reply
vojislav m. tomic 8. септембра 2015. - 10:42

postovani, samo da ne ostane potencijal razvoja turizma. u tom delu srbije snimao sam sa luksemburskom televizijom obicaje vlaha na mestima koji odrazavaju turisticki potencijal.

Reply
Marko 25. октобра 2015. - 20:47

Moram priznati da sam oduševljen informacijama u ovom članku ali isto tako moram napomenuti da je to samo dokaz koliko je naša zemlja bogata i koliko malo mi zapravo znamo o njoj i nama samima. Bogatstvo prošlosti i nekih starih vekova kao da je ispod svakog našeg koraka… na nama je da ih otkrijemo i mudrosti tog doba prevedemo na naš jezik i jezik naše dece. Nema izgovora za to kako nemamo dovoljno para da bi putovali Srbijom (ej, pričamo o putovanju Srbijom!) kad je u samom centru Bgda veoma jeftino iznajmiti smeštaj. Divan tekst zaista!

Reply
maslar 2. децембра 2015. - 09:21

Jedan propust…treba posetiti Sremsku Mitrovicu ispod koje se nalazi koloseum veci od onog
rimskog (mozda i 2 puta) u kome se pustala voda i odvijale borbe galija.SM je bila 144 godine
glavni grad rimskog carstva.

Reply
lesandar 5. марта 2016. - 10:30

Prelepo…mislim da bi trebalo pomenuti obavezno i djavolju varos..legendu o pop martinu

Reply
jovica 5. марта 2016. - 19:50

Svaka cast za ovu predivnu “reportazu“,,dobra ideja pokazati ovako nesto,,,bravo,,uskoro Srbijo,,

Reply
Sokobanja 6. марта 2016. - 07:42

hahahhahaha, ae bre , kakva ekskluziva ,čiji katalog je otkriven i đe ga to čuvaju – to si propustio da kažeš ……
sedi, dvojka za naslov .. inače ti je tekst kvalitetan ,ali mi nije jasno zašto ne misliš svojom glavom i ne probaš da pažnju čitalaca privučeš kvalitetom teksta i nekim drugačijim naslovom a ne ovim jeftinim bukačkim bućkurišem ..

senzacionalizam će nam doći glave … kakve to asocijacije treba nekome probuditi da bi kliknuo na tekst o prirodnim lepotama istočne Srbije . Idi brate popni se na Rtanj , objavi fotoreportažu o tome i ne trebaju ti debilski naslovi .. izvini , ništa lično – nego generalno me izluđuju ovakve vrste naslova iako se narod jako prima na to …….

pozdrav iz podnožja Rtnja … malo je reći prirodne lepote … kad bi ljudi stvarno znali kakva je priroda istočne Srbije , došllo bi mnogo njih da ovde žive .. zato bolje da ne znaju … 🙂 više ima za nas …

ps .. mozda je ovaj naslov samo fora .. a ja ko pandur …

Reply
Aleksandar Damnjanovic 7. марта 2016. - 14:48

Vredi pomenuti Valja prerast i Beli Izvorac kod Majdanpeka, pa fantastican vidikovac sa Sokolovca na Djerdapsku klisuru, pa stari Milanovacki drum koji ide od usca reke Kožice do kanjona Boljetinske reke (super opcija za biciklizam), pa mesto zvano Greben na Dunavu gde stena ulazi duboko u Dunav par km pre Donjeg Milanovca, pa rekonstrukcija golubacke tvrdjave i nesto o tome…

Reply
Brsko 7. марта 2016. - 21:34

Da li ste znali da je Lazarev kanjon jedna od nekoliko geomagnetnih anomalija u svetu. U prevodu, to znači da kada se nađete na prostoru kanjona, kompas možete vratiti u ranac jer iglica totalno poludi. Kada jednom ugledate ovaj kanjon biće vam jasno da ovde ništa ne može biti normalno. Ama baš ništa.

Reply
Muzinac 8. марта 2016. - 06:17

Prelepo. Opasan tekst,a jos opasniji komentari. Koliko sam naucio iz teksta,jos toliko iz komentara! Jedino ovaj Sokobanjac malo udaren u glavu. Nemojte da mu zamerite,to je zbog svezeg vazduha.

Reply
Silvi 27. октобра 2016. - 20:53

Imala sam sreće da posetim istočnu Srbiju, sve su mala mesta ali značajna i interesantna.Trebalo bi što više promovisati turizam u ovom regionu raznim kampanjima, reklamama, medijima da vas čuje cela Srbija i šire!

Davorovo izlaganje o potopljenim arheološkim lokalitetima je od važnog značaja za sve nas! Hvala!

Čestitam za sajt TiP, da vam dugo traje i traje!

Reply
Snezana Lepovic 28. новембра 2016. - 16:21

Hvala ,sto ste ovako lepo predstavili moj rodni kraj.. Ja sam iz mesta Brza Palanka, mesto koje je ponovo izgradjeno posle potapanja usled izgradnje Djerdapa 2. Vodopad Bledarija je jako blizu mog mesta… U tom kraju se nalazi i pecina Sokolovica u kojoj su se ljudi iz tog kraja krili za vreme drugog svetskog rata… Na planini Miroc se svakog 1.maja odrzava jorgovan fest koji je jako lepo obici… Ako nekad dodjete u moje rodno mesto,potrazite motel Saran uzivacete u najboljoj ribljoj corbi…

Reply
Ljubisa 7. марта 2017. - 19:28

Lepo prestavljeno samo da bi ste stigli do bili kog mesta u Istocnoj Srbiji trebaju vam kocije jer putevi su u ovom delu Srbije bili bolji cak i pre 50 godina 🙁

Reply
Aleksandra 4. априла 2018. - 07:23

Pećine Ceremošnja i Ravništarka kod Kučeva, Homolje, su prelepe i nepomenute!!!!

Reply
Sanja 9. фебруара 2019. - 08:08

Odličan tekst! Pozdrav sa Rajačkih pimnica!

Reply
Cucuk Stana 13. августа 2019. - 12:15

Hajduk Veljko Petrović je rodjen u selu Lasovu, kada već pricate o njemu, u mestu Sirine livade, koje se nalaze izmedju Vlaskog Polja i Lasova a u ataru sela Lasova.. Nakon porodjaja tacnije treceg dana majka ga je prenela u selu Lenovac usled brćezanja od Turaka.. Na tom mestu gde je i rodjen postojao je spomenik, kazem postojao posto je verovatno i zarastao u rastinju.. Nazalost putevi su takvi kakvi jesu, tako da je mozda i bolje ostaviti netaknutu prirodu da krasi samo odabrane ljude…

Reply

Napiši komentar Cancel Reply

Save my name, email, and website in this browser for the next time I comment.

Najnovije

  • Zanzibar – detaljan vodič za putovanje na ’’Ostrvo začina’’

  • Maldivi – letovanje koje ćete pamtiti ceo život!

  • Planina Kopaonik – saveti i vodič za Srebrnu planinu

  • Ribarska banja – jedna od najstarijih banja u Srbiji!

  • Banja Vrdnik – idealno mesto za vaš odmor

Pratite nas

Facebook Twitter Instagram

Najčitanije

  • Turistički vodič kroz Zlatibor

  • Letovanje na Tajlandu

  • Nova godina Prag – sve što treba da znate na jednom mestu

  • Turistički vodič kroz Krakov, grad legendi – saveti i iskustva

  • Romantični vodič kroz Rim – večni grad za zaljubljene

  • Barselona – TOP 10 turističkih atrakcija katalonske prestonice

  • Venecija – TOP 8 atrakcija za zaljubljene

  • Banje u Srbiji – gde se nalaze, lečenje i zanimljivosti

  • Putovanje u Budimpeštu – romantične aktivnosti za zaljubljene

  • TOP 50 gradova koje morate posetiti do kraja života!

  • Romantično putovanje u Pariz za dvoje

  • Posetite Vranje i imaćete uspomenu za pričanje!

  • Da li je Sokobanja najzanimljivija banja u Srbiji?

  • TOP 010 razloga da posetite Pirot

  • Grad Čačak – top 10 turističkih atrakcija!

  • TOP 5 razloga da doživite Negotin!

©2021 Turizam i Putovanja • Sva prava zadržana