Turizam i Putovanja
  • Home
  • Destinacije
    • Srbija
    • Grčka
    • Hrvatska
    • Crna Gora
    • Turska
    • Evropa
    • Daleke destinacije
  • Putopisi
  • Manifestacije
  • Gastronomija
  • Turizam
    • Turizmologija
    • Ugostiteljstvo
    • Turističke agencije
    • e-Turizam
    • Kutak za učenike
    • Edukacija i karijera
    • Vesti i dešavanja
    • Konkursi, propisi, dokumentacije
  • O portalu
  • Kontakt

Turizam i Putovanja

  • Home
  • Destinacije
    • Srbija
    • Grčka
    • Hrvatska
    • Crna Gora
    • Turska
    • Evropa
    • Daleke destinacije
  • Putopisi
  • Manifestacije
  • Gastronomija
  • Turizam
    • Turizmologija
    • Ugostiteljstvo
    • Turističke agencije
    • e-Turizam
    • Kutak za učenike
    • Edukacija i karijera
    • Vesti i dešavanja
    • Konkursi, propisi, dokumentacije
Geografija

Priznanje Jovanu Cvijiću

by TiP Tim 12. октобра 2012.3. септембра 2017.

Jovan Cvijić – Osnivač Srpskog geografskog društva, predsednik Srpske kraljevske akademije (danas SANU), profesor i rektor Beogradskog univerziteta, počasni doktor Univerziteta Sorbone i Karlovskog univerziteta u Pragu!

Jovan Cvijic

Portret Jovana Cvijića, ulje na platnu, Uroš Predić

Na današnji dan, 12. oktobra 1865. godine rođen je, u Loznici, utemeljivač savremene geografije u Srbiji – Jovan Cvijić. Negde se mogu naći i podaci da je rođen 11. oktobra, ali to manje bitno. Mnogo je bitnije to ko je bio Cvijić i da li smo mi svesni koliko je taj čovek bio izuzetno veliki naučnik. Neću ja ovim ni zagrebati površinu ledenog brega Cvijićevih dostignuća i rezultata, ali želim da odam priznanje čoveku koji nas je sve na Balkanu zadužio tako puno, a o kome, generalno, znamo veoma malo.

Ne želim ovde ispisivati biografiju Jovana Cvijića, za to imate vikipediju. Međutim, gledajući Cvijićevu biografiju postavljam sebi pitanje – da li je ovaj čovek živeo tri života i kada je stigao sve ovo da uradi? Možda odgovor leži u onome što je jednom prilikom zapisao (verujem da će ovo naročito biti zanimljivo preduzetnicima):

Treba se navići i o problemu, poslu, profesiji dugo, kadšto i neprekidno misliti, dok se nađu rešenja. Ima svetlih časova, naročito svetlih noći, koje se retko javljaju; u njima se nađe rešenje pitanja, ili se smisle planovi naučnog rada. To doba duhovne lucidnosti i kreativnosti valja upotrebiti, a ne po onoj običnoj ljudskoj, još više orijentalnoj tromosti misliti na odmor. To mahom ni organizmu ne škodi, ali i ako škodi, organizam je zato da se često troši.

Cvijić se proučavanjem geografije počeo baviti u vreme kada je u ovoj nauci vladao tzv. kabinetski metod. Bilo je to vreme kada su geografičari mahom sedeli u svojim prostorijama, okruženki raznim knjigama na osnovu kojih su donosili zaključke. Cvijić je među prvima rekao: “Geografija se uči hodanjem!” Obišao je tako Cvijić gotovo čitavo Balkansko poluostrvo i proučavao geologiju, geomorfologiju, neotektoniku, biologiju, demografiju… Nije Jovan bio prvi naš geograf koji je izašao iz kabineta u prirodu, ali su njegovi prethodnici svoje naučne aktivnosti bazirali gotovo isključivo na deskripciji (opisivanju onoga što vide). Cvijić je želeo da pronikne u suštinu geologije i geomorfologije, da shvati na koji način funkcionišu unutrašnje sile zemlje, i kako to spoljašnje sile (sunce, vetar i voda) oblikuju reljef na površini zemlje.

Tako je, na primer, Cvijić prvi otkrio da Ohridsko jezero ne dobija glavni dotok vode od topljenja snega i pritoka, već da najveća količina dolazi podzemnim tunelom iz Prespanskog jezera, čiji se basen nalazi na većoj visini od Ohridskog. Da bi ovo zaključio, a i dokazao Cvijić je morao izuzetno dobro poznavati procese kraške erozije i procese hidrografije u krasu. Oni koji su na fakultetima učili geomorfologiju znaju da je to i danas jedna od najtežih oblasti geomorfologije.

Kraški reljef je izgleda Cvijića najviše i privlačio. Jedan od omiljenih prostora mu je bila Istočna Srbija i Kučajske planine, kao jedna od najvećih i najraznovrsnijih kraških oblasti Balkana. Pećine, uvale, jame, ponori, sifoni, kanjoni, klisure, u kombinaciji sa pseudovulkanizmom verovatno su bili pravo igralište za Cvijića. Upravo je posmatrajući ove predele došao na ideju za svoju doktorsku disertaciju „Das Karstphänomen“ koja ga je učinila izuzetno slavnim i poznatim u tadašnjim naučnim krugovima Evrope. Pomenuću samo jednu stvar iz ovog rada. Jovan Cvijić je prvi otkrio kraško polje, kao zaseban oblik površinskog kraškog reljefa. Do tada taj oblik reljefa nije bio primećen (sa naučne strane), pa nije imao ni svoj naziv. Naziv kraško polje je dao upravo Cvijić, i zahvaljući njemu jedan od najznačajnijih površinskih oblika reljefa nosi ime kraško polje, svuda u svetu. Da budem još jasniji – zahvaljujući Cvijiću danas Nemci, Francuzi, Japanci… moraju da lome jezik i da kraško polje upravo tako i nazivaju – kraško polje :).

Danas, Geografski institut Srbije nosi naziv „Jovan Cvijić”. Veliki broj osnovnih škola i ulica u Srbiji takođe nosi njegovo ime. U Beogradu se nalazi Memorijalni muzej Jovana Cvijića. Po starom Zakonu o odlikovanjima jedna medalja nosi ime Jovana Cvijića, a od 2004. godine njegov lik se nalazi i na novčanici od 500 dinara. I pored ovih, i mnogih drugih priznanja, siguran sam da se u javnosti o ovom naučniku zna jako malo. Mladi ljudi (ali i većina starijih) će danas lako nabrojati zvezde sa estrade, reći vam šta oni jedu, gde izlaze, sa kim su u vezi, dok su Cvijić, Tesla, Pupin, Milanković za njih imena koja se pominju samo taksistima…

geografijaJovan CvijićpriznanjeSANUSrpsko geografsko društvo
0
FacebookTwitter
prethodni članak
Nešto o ugostiteljstvu
sledeći članak
Skraćenice u turizmu

Povezani tekstovi

Maturski ispit za turističke tehničare – rešenja pitanja...

Turizam i putovanja u Web Top 50 sajtova...

Napiši komentar Cancel Reply

Save my name, email, and website in this browser for the next time I comment.

Najnovije

  • Zanzibar – detaljan vodič za putovanje na ’’Ostrvo začina’’

  • Maldivi – letovanje koje ćete pamtiti ceo život!

  • Planina Kopaonik – saveti i vodič za Srebrnu planinu

  • Ribarska banja – jedna od najstarijih banja u Srbiji!

  • Banja Vrdnik – idealno mesto za vaš odmor

Pratite nas

Facebook Twitter Instagram

Najčitanije

  • Turistički vodič kroz Zlatibor

  • Letovanje na Tajlandu

  • Nova godina Prag – sve što treba da znate na jednom mestu

  • Turistički vodič kroz Krakov, grad legendi – saveti i iskustva

  • Romantični vodič kroz Rim – večni grad za zaljubljene

  • Barselona – TOP 10 turističkih atrakcija katalonske prestonice

  • Venecija – TOP 8 atrakcija za zaljubljene

  • Banje u Srbiji – gde se nalaze, lečenje i zanimljivosti

  • Putovanje u Budimpeštu – romantične aktivnosti za zaljubljene

  • TOP 50 gradova koje morate posetiti do kraja života!

  • Romantično putovanje u Pariz za dvoje

  • Posetite Vranje i imaćete uspomenu za pričanje!

  • Da li je Sokobanja najzanimljivija banja u Srbiji?

  • TOP 010 razloga da posetite Pirot

  • Grad Čačak – top 10 turističkih atrakcija!

  • TOP 5 razloga da doživite Negotin!

©2021 Turizam i Putovanja • Sva prava zadržana